SUMNJA SE DA JE SIN MIRKA KODIĆA IZNENADA U 30-OJ UMRO U SNU ZBOG OVOG: Sljedeća 2 znaka MLADI nikako ne smiju IGNORISATI

4 Min Read
SUMNJA SE DA JE SIN MIRKA KODIĆA IZNENADA U 30-OJ UMRO U SNU ZBOG OVOG: Sljedeća 2 znaka MLADI nikako ne smiju IGNORISATI

Srce je veoma složen organ koji naučnici neprestano istražuju, a za neke situacije i dalje nemaju objašnjenja, zato postoje razne debate na temu zašto prestaje da radi u snu.

 

 

Cijelu javnost je pogodila vijest da je sin našeg čuvenog harmonikaša Mirka Kodića iznenada preminuo u snu u 30-oj godini. Zanemela je estrada od šoka posle informacije da je mladom Aleksandru srce samo prestalo da radi, kako su pokazali nalazi obdukcije. Naime, stručnjaci objašnjavaju da je smrt u snu najviše povezana sa tri organa.

“Umiranje u snu obično je povezano sa srcem, plućima ili mozgom“, objasnio je za Njuzvik dr Milind Sovani, konsultant za respiratornu medicinu u Notingem univerzitetskim bolnicama NHS Trust.

Kada spavamo, manje je vjerovatno da ćemo moći da odgovorimo na signale koji bi mogli da ukažu da nešto nije u redu sa ovim organima.

“Ako stojim i imam pauzu od 10 sekundi u kucanju srca, pašću, onesvestiću se i snažno udariti o pod i neko će to čuti. Kada spavate, jednostavno ne možete da reagujete na sebe i svoje simptome“, rekao je kardiolog Džek Flajer za The Wall Street Journal (VSJ).

Prema Samitu Čagu, medicinskom direktoru Centra za srčani ritam Sedars-Sinaj, iznenadni srčani zastoj (SCA) je odgovoran za 90 posto iznenadnih i neočekivanih smrti tokom spavanja, takođe poznatih kao noćna smrt, prenosi VSJ. Ljudi sa većim rizikom od SCA uključuju one sa bolešću koronarne arterije, uvećanim srcem ili nepravilnim otkucajima srca (često brzim, takođe nazvanim ventrikularna fibrilacija).

Šta je, zapravo, SCA?

SCA postoji kada srce iznenada prestane da kuca, što zauzvrat prekida protok krvi do glavnih organa i može dovesti do smrti bez hitnog lečenja – 22 procenta se dešava između 22.00 i 6.00 ujutru.

Zastoj srca je posljedica poremećaja električnog sistema srca usled kojeg dolazi do prestanka rada srca. U ovim uslovima srce ne može da snabdeva krvlju i hranjivim materijama tijelo, mozak i drugi vitalni organi u ovim uslovima ne dobijaju dovoljne količine kiseonika, bez kojeg nema života. Zastoj srca nije infarkt, kada do naglog prekida dotoka krvi u srce dolazi zbog zapušenosti krvnih sudova masnim naslagama, trombom.

Brzo prepoznavanje srčanog zastoja i kardiopulmonalna reanimacija ključni su za preživljavanje pacijenta. Ukoliko mozak nema tokom pet minuta dovoljne količine kiseonika, dolazi do trajnog oštećenja mozga. Brza kardiopulmonalna reanimacija, van bolničkog okruženja, udvostručava šanse za preživljavanje srčanog zastoja. Starije osobe i muškarci su u najvećem riziku od naglog zastoja srca, navodi Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti.

Da li postoje ikakvi znaci koji alarmiraju da nešto nije u redu sa srcem?

Kod skoro 50 odsto pacijenata zastoj srca nije praćen simptomima. Pojedini pacijenti mogu osjetiti palpitacije ili vrtoglavicu. Jedna od teškoća je činjenica da nagli zastoj u radu srca može biti prvi simptom. Osobe koje imaju neko propratno stanje nekada osjećaju simptome kao što su ubrzan rad srca i nedostatak daha.

Kada dođe do iznenadnog srčanog zastoja pacijent obično izgubi svijest, otežano diše.

Preventivni pregledi su uvijek značajni za proveru zdravstvenog stanja našeg organizma, a posebno ne bi smjele da ih preskaču osobe koje već imaju srčane probleme praćene simptomima bola u grudima i nedostatka daha.

TAGGED:
Share this Article